Stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji, od 01. siječnja 2013. ponovo je uveden blagajnički maksimum. Neki će se sjetiti, visina blagajničkog maksimuma bila je propisana i do kraja 2008. godine.
Blagajnički maksimum najveći je iznos gotova novca koju poduzetnik smije držati u blagajni na kraju radnog dana. Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom sukladno potrebama poslovanja i uvjetima sigurnosti, ali najviše do Zakonom propisanih svota. Ako je na kraju dana utvrđeno da se u blagajni nalazi veća svota novca u odnosu na utvrđenu, svotu iznad blagajničkog maksimuma potrebno je uplatiti na žiro-račun isti, a najkasnije sljedeći radni dan sukladno čl. 28. St. 4. Zakona.
Mjerilo za određivanje svota blagajničkog maksimuma je veličina obveznika sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02; 53/12.). Zakonom o fiskalizaciji, čl. 29. Stavak (6) izuzeto je obavljanje mjenjačkih poslova za koje je visina blagajničkog maksimuma određena do 100.000.000,00 kn bez obzira na veličinu.
Subjekti maloga gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobitka odnosno dohotka na tržištu. Sukladno čl.2. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, malo gospodarstvo čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji:
- Zapošljavaju prosječno manje od 250 radnika godišnje
- U poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC
- Prema financijskim izvještajima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u svoti protuvrijednosti do 50.000.000,00 € ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobitak, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u svoti protuvrijednosti do 43.000.000,00 €.
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva dijeli subjekte malog gospodarstva (fizičke i pravne osobe) u tri skupine, a prema kriterijima prosječnog broja zaposlenih, ostvarenog godišnjeg poslovnog prihoda za prethodnu godinu, ukupne aktive (ako su obveznici poreza na dobitak) odnosno visine dugotrajne imovine (ako su obveznici poreza na dohodak):
Svi oni koji prelaze mjerila iz čl. 2. Zakona o poticanju razvoja malog i srednjeg gospodarstva smatraju se velikim poduzetnicima za određivanje blagajničkog maksimuma.
Najviše dopuštene svote blagajničkog maksimuma, a prema odredbama čl. 29. Zakona o fiskalizaciji za pojedine skupine subjekata prikazane su u tablici:
Iznimno veliki poduzetnici, sukladno članku 29. Stavku (5) Zakona o fiskalizaciji, mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru, ali najviše do visine od 15.000,00 kn po prostoru.
Plaćanje gotovim novcem između obveznika fiskalizacije uređeno je člankom 28. Zakona o fiskalizaciji, gdje se pod plaćanja gotovim novcem podrazumijeva izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa. Sukladno stavku (3) članka 28. Zakona sudionici fiskalizacije, ukoliko nije drugačije propisano posebnim zakonom, gotovim novcem mogu plaćati:
- nabavku proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu
- potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjačnica gotovim novcem
- za namjene na temelju posebne odluke ministra financija
Također, isti stavak kaže da obveznici fiskalizacije mogu plaćati gotovim novcem građanima, osim za namjene koje se prema propisima koji uređuju porez na dohodak, plaćaju putem računa građanina. Svaku isplatu gotovog novca građanima, obveznik fiskalizacije dužan je evidentirati prema posebnim propisima prema kojima vodi poslovne knjige.
Sukladno članku 28. Stavku (5) i (6), poduzetnik koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisima, ne može plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni, nego je dužan primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun za redovno poslovanje u banci odmah, a najkasnije idući radni dan.
Obveznik fiskalizacije koji svotu iznad blagajničkog maksimuma ne uplaćuje na svoj račun kod banke u propisanom roku, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kn, a za navedeni prekršaj kazna za odgovornu osobu u pravnoj osobi je od 1.000,00 do 50.000,00 kn.
Written by Štefica Babić
Nakon više od 30 godina rada na raznovrsnim radnim mjestima i širokom lepezom odgovornosti (suradnik, samostalni knjigovođa, voditelj financija, interni revizor) u računovodstveno-financijskim odjelima tvrtki koje su koristile različite računovodstvene sustave (proračun, gospodarstvo, financijska industrija), odlučila sam pokrenuti svoj vlastiti posao. Glavni razlog pokretanja vlastitog posla je želja da bogato dugogodišnje poslovno iskustvo, te znanja stjecana u praksi kao i cjeloživotnim učenjem dobiju pravi smisao upravo kroz ovaj posao. Radeći ono što najviše volim, želim dati doprinos u stvaranju novih vrijednosti, kako za mene i moju obitelj, moje cijenjene poslovne partnere, tako i društva u cjelini.