Author: Štefica Babić

Home/Articles Posted by Štefica Babić
Registratori_Box

U NOVU GODINU SA NOVIM KNJIGOVODSTVENIM SERVISOM

U NOVU GODINU SA NOVIM KNJIGOVODSTVENIM SERVISOM

slika-registratori

Iz nekog razloga želite / trebate novi knjigovodstveni servis, ovo je pravo vrijeme za promjenu. – Započnite Novu godinu sa novim knjigovodstvenim servisom.

  • Po potrebi rješavamo zaostatke i usklade prethodnih godina.
  • Ne naplaćujemo nultu ratu.
  • Mjesečna naknada po dogovoru, ovisno o složenosti i količini prometa.
  • Besplatno savjetovanje
  • Izrada završnog računa ne naplaćuje se posebno

Želimo vam uspješnu 2016. godinu

bell_right

Knjigovodstveni servis Stefanotis j.d.o.o.

Natječaj za Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Odlučili smo kroz program Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa primiti jednog/nu stručnog suradnika/cu za rad u knjigovodstvenom servisu.

HZZ nam je odobrio program, te je natječaj objavljen na web stranicama HZZ-a  i otvoren od 05.06.2015. do 12.06.2015. godine.

Zainteresirani nam se mogu javiti na naš mail: info@stefanotis.hr , na koji mogu dostaviti svoje molbe i životopise.

U nastavku je natječaj HZZ-a, kao i naš Program stručnog osposobljavanja.

 

Srdačan pozdrav,

 

 

Štefica Babić, direktor

Natječaj HZZ-a:

PR_1227815.doc-1

Program stručnog osposobljavanja:

Program_stručno-osposobljavanje-01

Što nam govore podaci iz izvještaja o novčanom toku?

 

kućice

Zašto nam je potreban izvještaj o novčanom toku?

Novac je važan čimbenik u poslovanju svakog poduzeća, a informacije o novčanim primicima i novčanim izdacima od posebnog su značaja pri ocjeni aktivnosti poduzeća. Uz ocjenu uspješnosti i stabilnosti poslovanja potrebno je voditi računa i o likvidnosti poduzeća. Često se događa da poduzeća iskazuju neto dobitak, a da zapravo imaju problema s podmirivanjem svojih obveza. Stoga je podatak o tome odakle novac dolazi u poduzeće i za koje svrhe se troši za vlasnike kao i za ostale korisnike vrlo važna informacija. Tu informaciju osigurava im upravo izvještaj o novčanom toku

Bilanca i račun dobiti i gubitka sastavljaju se na temelju ekonomskih kategorija i računovodstvene pretpostavke nastanka događaja, što znači da se prihodi i rashodi priznaju u trenutku nastanka, a ne kada je novac primljen ili isplaćen. Priznavanje prihoda i rashoda ne podudara se ni vremenski niti vrijednosno s novčanim primicima i izdacima. U novčanom toku mogu se pojaviti primici i izdaci koji nemaju direktnog odraza na prihode i rashode (emisija vrijednosnih papira, zaduživanje i vračanje glavnice, i dr.). Isto tako neke prihode i rashode ne prati novčani tok (npr. izvanredni prihodi s temelja otpisa obveza, amortizacija, i dr.).

Za razliku od bilance i računa dobiti i gubitka koji se temelje na obračunskoj osnovi i računovodstvenim politikama, u izvještaju o novčanim tokovima iskazuju se financijske kategorije, odnosno predočavaju se informacije o tijekovima novca (primicima i izdacima), te stanju novca i novčanih ekvivalenata između dva datuma bilance. Novčani tokovi jesu primici i izdaci novca i novčanih ekvivalenata. Sukladno MRS-u 7, novac obuhvaća gotovinu u blagajni i depozite po viđenju (novac na računima) u domaćoj i stranoj valuti. Novčani ekvivalenti jesu kratkotrajna visokolikvidna ulaganja koja se brzo pretvaraju u poznate iznose novca i koja nisu pod značajnim utjecajem rizika promjena vrijednosti.

Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku

Da bi shvatili o čemu sve ovisi iznos i promjena novca, prvo moramo znati da je novac sastavni dio imovine poduzeća. Raščlanjivanjem dijelova imovine i izvora imovine doći ćemo do parametara koji uzrokuju promjene novca. Kako bi došli do određenih zaključaka moramo poći od osnovne bilančne jednakosti

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = IZVORI IMOVINE

I = O + K

KI + DI = O + K

N + KI´+ DI = O +K → N + M = O + K

Iz čega slijedi

ΔN + ΔM = ΔO + ΔK

ΔN = ΔO + ΔK – ΔM

Gdje su:

I = imovina,   KI = kratkotrajna imovina,
O = obveze,   KI´= kratkotrajna imovina bez novca,
K = kapital,   DI = dugotrajna imovina
N = novac   M = nenovčani oblik imovine,

 

Što znači da su promjene na novcu posljedica promjena na obvezama, kapitalu i nenovčanim oblicima imovine. Prema tome, povećanje (primici) novca posljedica su povećanja obveza i kapitala, te smanjenje nenovčanih oblika imovine, a smanjenje (izdaci) novca posljedica su smanjenja obveza i kapitala, te povećanja nenovčanih oblika imovine.

Klasifikacija novčanih tokova

Kako bi se osigurala što kvalitetnija informacijska podloga  izvještaja o novčanim tijekovima, novčani primici i izdaci obavezno se razvrstava na poslovne, investicijske i financijske aktivnosti. Za korisnike financijskih izvještaja vrlo je važna informacija iz kojih aktivnosti poduzeće ostvaruje najviše primitaka. Normalno je za očekivati da poduzeće najviše novca ostvaruje iz redovnih aktivnosti, jer je to ključni pokazatelj očuvanja poslovne sposobnosti poduzeća.

Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti poduzeća koje imaju najznačajniji utjecaj na financijski rezultat poduzeća. Neki od primjera novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti su: primici od prodaje roba i usluga; primici od osiguravajućih društava; primici povrata poreza; izdaci dobavljačima za isporučenu robu ili usluge; izdaci za zaposlene; novčani izdaci za poreze. Poslovne aktivnosti su ključni pokazatelj stupnja u kojem je poduzeće iz svojih poslovnih aktivnosti ostvarilo novac koji je dovoljan za otplatu zajmova, očuvanje poslovne sposobnosti poduzeća, isplatu dividendi i novih investicija bez pomoći vanjskih izvora financiranja. U pravilu, NNT iz poslovnih aktivnosti treba biti pozitivan. Može se desiti da bude negativan npr. u vrijeme rapidnog rasta poduzeća kada se javljaju povećane potrebe za dodatnom imovinom. Kratkoročno je to prihvatljivo, ali dugoročno ostvarenje negativnog NNT iz poslovnih aktivnosti indikator je moguće nelikvidnosti i likvidacije poduzeća.

Investicijske (ulagateljske) aktivnosti obuhvaćaju novčane primitke i izdatke vezane uz promjene na dugotrajnoj imovini, kao i trgovanju s vrijednosnim papirima drugih poduzeća. Neke od stavaka novčanih primitaka i izdataka iz investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti: primici od prodaje dugotrajne imovine; primici od prodaje vrijednosnih papira drugih poduzeća; primici od povrata danih kredita drugima; izdaci za kupnju dugotrajne imovine; izdaci za kupnju vrijednosnih papira drugih subjekata; izdaci za dane kredite drugim osobama. Novčani tijekovi nastali investicijskih aktivnostima predočavaju veličinu izdataka nastalih u cilju pribavljanja resursa namijenjenih stvaranju buduće dobiti i budućih novčanih tijekova. NNT iz investicijskih aktivnosti može biti pozitivan, ali najčešće je negativan, što je dobro, jer nam govori da poduzeće investira u realnu ili financijsku imovinu, te da se dalje razvija. Ako je pozitivan to može biti loše jer ukazuje na nemogućnost financiranja dodatnih ulaganja, prodaju dijela imovine ili cijelog segmenta poduzeća, nemogućnost angažiranja kapaciteta, pokušaj rješavanja problema pogrešnih investicija iz prethodnih razdoblja.

Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti imaju utjecaj na financiranje poslovanja. Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti obuhvaćaju promjene vezane uz iznose i strukturu obveza i kapitala. Najznačajnije stavke financijskih aktivnosti su: primici od emisije dionica; primici od emisije obveznica; primici od primljenih kredita; izdaci za stjecanje vlastitih dionica; izdaci za isplatu dividendi; izdaci za otplatu glavnice kredita. NT od financijskih aktivnosti svojevrsni je amortizer između NT poslovnih i NT investicijskih aktivnosti. Ako je odnos između NT od poslovnih aktivnosti i NT od investicijskih aktivnosti veći od 1 tada to ukazuje na sposobnost poduzeća da iz internih izvora financira ne samo kapitalne izdatke, već da je u mogućnosti servisirati vraćanje kredita i zajmova te plaćanje dividendi.

Važno je napomenuti da pojedine kategorije primitaka i izdataka kao npr.  dividende i kamate nisu jednoznačno raspoređene MRS-om 7 unutar neke od aktivnosti. Različiti autori (kao i poslovni subjekti) različito ih klasificiraju. Neki smatraju da su isplaćene dividende, kao i izdaci za kamate na primljene kredite posljedica poslovnih aktivnosti te da trebaju biti prikazani u poslovnim aktivnostima. Smatra se da se na ovaj način osigurava informacija o sposobnosti poduzeća da podmiri dividende i kamate iz redovnih poslovnih aktivnost. Za razliku od njih, drugi smatraju da bi se isplaćene dividende trebale tretirati kao financijske aktivnosti, jer i primici od emisije dionica spadaju u financijske aktivnost, kao i to da isplaćene dividende smanjuju kapital. Što se tiče primitaka od dividendi od strane drugih poslovnih subjekata, one su posljedica ulaganja, pa ih treba i tretirati kao primitke od ulagateljskih aktivnosti.

Plaćene i primljene kamate također mogu biti svrstane u sve tri aktivnosti. Izdaci za kamate za npr. dugoročni kredit, ili kamate za emitirane obveznice mogu se klasificirati u financijske aktivnosti s obzirom na to da su troškovi pribavljanja financijskih resursa. Mogu biti svrstane i poslovne aktivnosti, obzirom na to da su uključene u financijski rezultat. Ako se radi o izdacima za kamate za nabavku dugotrajne imovine, tada je izdatke za tu vrstu kamata, osim u financijske ili poslovne aktivnosti, moguće klasificirati i u investicijske aktivnosti jer su one posljedica pribavljanja imovine koja se klasificira u investicijske aktivnosti.

S obzirom na to da je MRS-om 7 ostavljena mogućnost da se plaćene i primljene kamate, te dividende alternativno razvrstava i  da postoje različita mišljenja o klasificiranju dividendi i kamata, poslovni subjekti moraju sami odlučiti u koju kategoriju će razvrstati navedene primitke i izdatke, ali pri tomu je vrlo bitno da se jednom utvrđeno pravilo dosljedno primjenjuje.

Metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku

Prema MRS-u 7 za pripremanje i predočavanje izvještaja o novčanom toku može se koristiti direktna (izravna), ili indirektna (neizravna) metoda. MRS 7, ipak u točki 19 predlaže primjenu direktne metode  iz razloga što direktna metoda pruža informacije koje mogu biti korisne u procjenjivanju budućih novčanih tokova, koje nisu raspoložive prema indirektnoj metodi. Za primjenu direktne metode zalažu se i sva suvremena rješenja zbog bolje preglednosti i jednostavnosti ovakvog načina izvještavanja. Nažalost, bez obzira na preporuke i bolju informativnu snagu direktne metode, većina poduzeća prilikom izvještavanja koristi se indirektnom metodom.

Temeljna razlika između direktne i indirektne metode je u prezentiranju novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti, dok kod investicijskih i financijskih aktivnosti nema razlike u predočavanju novčanih primitaka i izdataka.

Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima: poslovnim, investicijskim i financijskim, dok se kod indirektne metode poslovne aktivnosti ne iskazuju kao bruto primici i bruto izdaci novca, već se neto dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode. Kod indirektne metode se do čistog novčanog toka iz poslovnih aktivnosti dolazi na osnovi podataka iz računa dobiti i gubitka, bilance i podataka operativne evidencije.

Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novčanom toku

Analiza kretanja novčanih tokova jedna je od temeljnih analiza koja se upotrebljava za praćenje dinamičke likvidnosti svakoga investicijskog projekta. Rezultat je analize novčanih tokova specifičan izvještaj o novčanom toku u određenom vremenskom razdoblju. On pokazuje cirkulaciju novca, odnosno podrijetlo pribavljanja novca i svrhu njegove uporabe.

Analiza na temelju izvještaja o novčanom toku može se provesti na temelju četiri skupine pokazatelja: pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti (asseing liquidty and solvency); pokazatelji kvalitete dobiti (quality of income); pokazatelji kapitalnih izdataka (capital expenditures); pokazatelji povrata novčanog toka (cash flow returns).

Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti

S obzirom na to da se pojam likvidnosti veže uz sposobnost transformacije pojedinih oblika imovine u novac, a solventnost kao sposobnost podmirenja obveza, pokazatelj ocjene likvidnosti i solventnosti koji se računaju na temelju izvještaja o novčanom toku ukazuju na sposobnost pokrića kamata, obveza i dividendi.

Tablica 1.: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti na temelju izvještaja o novčanom toku

Naziv pokazatelja

Brojnik

Nazivnik

Novčano pokriće kamata NT iz PA prije kta i poreza Rashodi od kamata
Novčano pokriće dividendi običnim dioničarima NT iz PA – izdaci za dividende povlaštenim dioničarima Novčani izdaci za dividende običnim dioničarima
Novčano pokriće ukupnih dividendi NT iz poslovnih aktivnosti Novčani izdaci za ukupne dividende
Novčano pokriće tekućih obveza NT iz poslovnih aktivnosti Tekuće obveze
Novčano pokriće ukupnih obveza NT iz poslovnih aktivnosti Ukupne obveze

Novčano pokriće kamata nadopuna je pokazatelja pokrića troškova kamata. Usporedbom ova dva pokazatelja može se uočiti odstupanje između novčanog toka i dobiti. Za ove pokazatelje trebaju biti zainteresirani vjerovnici (npr. banke i drugi davatelji zajmova) jer upućuju na njihovu sigurnost glede naplate kamata.

Pokazatelji kvalitete dobiti

Razlika između računa dobiti i gubitka i izvještaja o novčanom toku proizlaze iz osnova na temelju kojih su sastavljena ova dva izvještaja. Račun dobiti i gubitka sastavljen je na obračunskoj osnovi nastanka događaja, a izvještaj o novčanom toku temelji se na novčanoj osnovi, odnosno na novčanim primicima i izdacima. Dobivene vrijednosti pokazatelja kvalitete prodaje potrebno je promatrati zajedno s ostalim instrumentima analize financijskih izvještaja kao što su npr. dani naplate potraživanja.

Tablica 2.: Pokazatelji kvalitete dobiti na temelju izvještaja o novčanom toku

Naziv pokazatelja

Brojnik

Nazivnik

Kvaliteta prodaje (prihoda)

Novčani primici s osnove prodaje

Prihodi od prodaje

Kvaliteta dobiti

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti

Dobit iz poslovnih aktivnosti

Pokazatelji kapitalnih izdataka

Poznato je da je za poslovanje poduzeća značajna kapitalna imovina, bez koje bi bilo vrlo teško provesti proizvodnju, pružiti usluge ili obaviti kupoprodaju robe. Pokazatelji kapitalnih izdataka upućuju na sposobnost poduzeća da podmiri takve kapitalne izdatke u kratkom roku.

Tablica 3.: Pokazatelji kapitalnih izdataka na temelju izvještaja o novčanom toku

Naziv pokazatelja

Brojnik

Nazivnik

Pokazatelj nabave kapitalne imovine

NT iz PA – izdaci za dividende

NI za nabavu dugotrajne imovine

Pokazatelji investiranja

NT iz investicijskih aktivnosti

NT iz financijskih aktivnosti

Pokazatelji financiranja

NT iz investicijskih aktivnosti

NT iz PA + NT FA

Pokazatelji povrata novčanog toga

Pokazatelji povrata novčanog toga upućuju na sposobnost stvaranja novca i određuju povrat novca na ukupnu imovinu, odnosno glavnicu i obveze, pa se de facto i u ovom slučaju radi o svojevrsnom „pokazatelju rentabilnosti“. Stoga se i ovaj pokazatelj može ubrojiti u pokazatelje koji utvrđuju uspješnost poslovanja poduzeća. Pokazatelji iz ove skupine trebaju se promatrati zajedno s pokazateljima investiranja koji se dobiju uvrštavanjem podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka. I u ovom slučaju, uz podatke iz financijskih izvještaja koristit će se i drugi podaci, poput podataka o broju dionica. Pokazatelj novčanog toka po dionici pokazuje koliki se maksimalni iznos novca stvorenog poslovnim aktivnostima može isplatiti po jednoj dionici.

Tablica 4.: Pokazatelji povrata novčanog toka

Naziv pokazatelja

Brojnik

Nazivnik

Novčani tok po dionici

NT iz PA – novčani izdaci za dividende povlaštenih dionica

Ponderirani prosječni broj običnih dionica

Povrat novca na uloženu imovinu

NT iz PA + kamate + porezi

Ukupna imovina

Povrat novca na glavnicu i obveze

NT iz poslovnih aktivnosti

Dioničarska glavnica + ukupne obveze

Povrat novca na dioničarsku glavnicu

NT iz poslovnih aktivnosti

Dioničarska glavnica

Zaključak

Iako je izvještaj o novčanom toku sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja i obvezni su ga sastavljati i podnositi veliki i srednji poduzetnici, (mali ga sastavljaju za vlastite potrebe), njegova važnost, na žalost, još uvijek nije dovoljno prihvaćena.

Izrada i analiza izvještaja o novčanom toku pruža važne informacije o rezultatima upravljanja novčanim resursima te sposobnosti u savladavanju rizika poslovanja kroz osiguravanje likvidnosti i solventnosti društva.

Izvještaj o novčanom toku daje informacije menadžerima, investitorima, ali i kreditorima o priljevima i odljevima novca, on je „krvna je slika“ poduzetnika, nedvojbena i zorna potvrda održivosti njegove ideje i kvalitete upravljanja. Na osnovu podataka iz novčanog toka dobivamo informacije za procjenu kvalitete zarada, stupnju obnovljivosti poslovnih resursa te stupnju konkurentnosti na tržištu. Čisti novčani tok najsigurnije je i najpouzdanije mjerilo poslovne uspješnosti nekog poslovnog subjekta, stoga bi, dragocjene informacije koje im daje ovaj izvještaj, menadžeri trebali češće koristiti, kako u ocjeni poslovanja tvrtke kojom upravljanju, tako i prilikom pr(ocjene) stanja sadašnjih i budućih poslovnih partnera.

Kada koristiti outsource a kada in-house usluge?

out-in

Može li nas nastojanje da smanjimo jedan trošak dovesti do povećanja ukupnih troškova poslovanja?

Kako bi mogli servisirati svoje poslovanje, mali i srednji poduzetnici svakodnevno se koriste vanjskim uslugama jer im angažiranje stalnozaposlenih djelatnika ne bi bilo nimalo racionalno. Normalno je da jedan mali poduzetnik s dvoje, troje, petero, ili nešto više  zaposlenih nema opravdanja ni računice zaposliti još i osobu za čišćenje, IT stručnjaka, računovođu, logistiku, i sl. Najvjerojatnije će se za čistoću brinuti zaposlenici sami, oni koji imaju nešto više zaposlenih eventualno će jednom do dva puta tjedno angažirati neku osobu za detaljnije čišćenje. Za vođenje poslovnih knjiga angažirat će knjigovodstveni servis gdje će ga usluga, ovisno o veličini i prometu, koštati od nekih 500 kn pa na više (do cca 3, 4 tisuće kuna), dok bi da imaju stalnozaposlenog računovodstveno-financijskog stručnjaka njegov trošak plaće bio minimalnih 5, 6 tisuća kn i više. Cijena za in-house IT stručnjaka također bi bila minimalnih 5, 6 tisuća kn i više, dok će ga korištenje vanjskih usluga koštati znatno manje, odnosno najvjerojatnije će IT stručnjaka angažirati po potrebi i platiti mu jednokratnu cijenu usluge.

Korištenje outsourcing usluga ima opravdanja kod malih poduzetnika koji nemaju potrebe za svakodnevnim angažmanom radne snage za bilo koju od tih ili nekih drugih funkcija, te ne zahtijevaju velika financijska ulaganja za izgradnju ili najam npr. nekog skladišnog prostora, voznog parka i sl. No kod srednjih i velikih poduzetnika, gdje su potrebe za angažiranjem neke od tih funkcija svakodnevne i kod kojih nema potrebe za dodatnim proširenjem poslovnih kapaciteta isplativost korištenja vanjskih usluga pada u vodu. Ne treba biti preveliki financijski stručnjak niti raditi velike i opsežne analize, (mada i one to potvrđuju), kako bi se shvatilo da će se korištenjem vanjskih usluga smanjiti samo stavka izdataka za zaposlene, dok će s druge strane porasti trošak na strani usluga koji će uvelike nadmašiti uštede troškova izdataka za zaposlene.

Ako za primjer uzmemo potrebu za svakodnevnim 8 satnim angažmanom osobe na održavanju čistoće, stalnozaposleni djelatnik koštat će nas najvjerojatnije minimalnih 3.438,47 Kn (minimalna bruto plaća 2.984,78 + 435,69 doprinosa na bruto). Jasno je da će nas angažiranje takvog djelatnika putem vanjskih usluga koštati tih minimalnih 3.348,47 Kn plaće tog djelatnika uvećane za željeni profit davatelja usluge i to samo ako smo u sustavu PDV-a.  Ako nismo u sustavu PDV-a cijena koštanja tako angažiranog zaposlenika uvećava se i za PDV obračunat na ukupan iznos usluga. Nemojmo zaboraviti, u cijenu čišćenja uključeni su i troškovi sredstva i materijala za čišćenje koje nam davatelj usluga sigurno neće isporučiti po svojoj nabavnoj cijeni, nego će na nju također zaračunati svoj željeni profit. Ako nismo u sustavu PDV-a usluge čišćenja koštat će nas barem 40, 50% više nego da smo imali stalnozaposlenog djelatnika.

Danas je autsorsing trend u porastu, sve više i više tvrtki odlučuje se za takav oblik servisiranja svojih potreba. Često se vanjskim uslugama pribjegava prije nego se napravi kvalitetna cost/benefit analiza koja će u obzir uzeti i cijenu koštanja i kvalitetu usluživanja kao i potrebna ulaganja u unapređenja i razvoj poslovanja kao i potrebe za obrazovanjem vlastitih zaposlenika na pojedinim radnim mjestima.

Bez obzira upravljamo li našom malom, srednjom ili velikom tvrtkom, nekom zajednicom, udrugom, lokalnom ili državnom imovinom, tim sustavima trebali bi upravljati s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika. Prije nego se odlučimo smanjiti broj zaposlenih i angažirati vanjske usluge samo zato što je to danas moderno i zato što nam je netko rekao da su nam troškovi zaposlenih preveliki, prije toga treba utvrditi koliko će nam porasti troškovi na drugoj strani i hoće li kvaliteta vanjskih usluga biti veća ili manja u odnosu na vlastite kapacitete. S druge strane, smanjenje izdataka za zaposlene ne znači nužno smanjenje plaće, otpuštanje zaposlenih te angažiranje vanjskih usluga. Racionalizacijom poslovanja, spajanjem više mjesta u jedno uz pomoć sveprisutne informatizacije, kroz prirodan odljev zaposlenih (odlazak u mirovinu) možemo bezbolno smanjiti visinu izdataka za zaposlene a da s druge strane nismo povećali troškove usluga.

Agencije za privremeno zapošljavanje – način za popunjavanje privremenih potreba za zaposlenicima

Pazle

Kao i sve drugo, tako se radni odnosi i načini zapošljavanja kroz vrijeme mijenjaju i prilagođavaju novim uvjetima i potrebama. Agencije za privremeno zapošljavanje više nisu novost u Hrvatskoj. Trenutno ih u Hrvatskoj ima oko 50-tak. Globalne promjene u poslovnom i radnom okruženju dovele su do toga da se tvrtke danas sve više koriste uslugama agencija za privremeno zapošljavanje kako bi, s jedne strane zadovoljile svoje potrebe za radnom snagom i bile u mogućnosti izvršavati poslovne obveze, dok s druge strane trebaju zadovoljiti zahtjeve investitora za fleksibilnošću, manjim brojem i nižim troškovima izdataka za zaposlene, većim profitom, i sl.

Raznorazni su razlozi korištenja usluga Agencija za privremeno zapošljavanje. Neki od njih su trenutno povećanje opsega poslovanja, zamjena radnika na bolovanju, godišnjem odmoru. Određeni broj poslodavaca usluge privremenog zapošljavanja koristi kako bi provjerio kadrove prije stalnog zapošljavanja i na taj način skratio si, pojednostavio, te učinio jeftinijim postupak zapošljavanja (nema natječaja, dugih testiranja, razgovora, probnog roka, i dr.). Često menadžeri imaju ograničenja zapošljavanja, odnosno imaju limitirane godišnje iznose plaća koje mogu isplatiti (tzv headcount). Tada, kako bi dobili potrebnu radnu snagu i kako bi zadaci mogli biti obavljeni kvalitetno i na vrijeme koriste se uslugama Agencija za privremeno zapošljavanje.

S druge strane, koristeći se uslugama agencija za privremeno zapošljavanje, u današnjim turbulentnim uvjetima u kojima se svakodnevno veliki broj tvrtki gasi, dok na drugoj strani niču nove, te visokom stopom nezaposlenosti, osobama koje su ostale bez posla pruža se mogućnost novog početka putem takvih agencija. Zaposlenicima koji su iznajmljeni nekoj tvrtki pruža se mogućnost stalnog zaposlenja u toj tvrtki ukoliko se za to ukaže potreba i ako im je rad u toj tvrtki privlačan. S druge strane, ukoliko im poslovi nisu dovoljno izazovni ili nisu zadovoljni uvjetima rada, plaćom, međuljudskim odnosima, agencija ih može ustupiti nekoj drugoj tvrtki za koju misle da bi bolje odgovarala njima i njihovim potrebama. Na ta način mogu isprobati nekoliko tvrtki i izabrati onu koja im najviše odgovara, a da kasnije, prilikom nekog razgovora za posao ne moraju objašnjavati razloge promjena poslova.

Neki poduzetnici, još uvijek, kad imaju potrebu za povećanjem radne snage, ljude „zapošljavaju“ po ugovoru o djelu. Kod nas je to još uvijek uobičajena praksa za „krpanje“ premalih kapaciteta radne snage. Na žalost, većina poslodavaca nije svjesna da time krši zakon, te budu nemalo iznenađeni i ljuti kada inspekcija rada utvrdi da navedeni opisi poslova nisu u skladu prirode posla ugovora o djelu i još budu i novčano kažnjeni.

Da pojasnimo, prema Zakonu o obveznim odnosima Ugovor o djelu je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (izvođač) obvezuje obaviti određeni posao, a druga ugovorna strana (naručitelj) se obvezuje platiti mu za to naknadu. Bitni sastojci ugovora o djelu su predmet (djelo) i naknada za obavljeni posao. Predmet ugovora o djelu može biti izrada neke određene stvari (npr. izrada ili popravak ormara), obavljanje fizičkih radova za naručitelja (npr. pražnjenje skladišta, spremanje ugljena) ili obavljanje umnog rada (npr. istraživanje tržišta). Ugovor o djelu sklapa se za obavljanje jednokratnih poslova koji nisu neposredno povezani s obavljanjem registrirane djelatnosti naručitelja. Za razliku od ugovora o radu, gdje radnik radi nesamostalno po uputama poslodavaca, kod ugovora o djelu izvođač obavlja poslove samostalno, u svoje ime i za svoj račun, vlastitim sredstvima, u pravilu u vlastitim prostorijama i u vrijeme koje sam određuje. Naknada se isplaćuje jednokratno i samo za taj izvršeni posao i to na žiro-račun izvođača, dok je kod ugovora o radu naknada stalna za sve vrijeme trajanja ugovora o radu i isplaćuje se na tekući račun zaposlenika.

Osim što krše zakon (zbog čega mogu biti i novčano kažnjeni) poslodavci bi trebali razmisliti i o visini novčanih izdataka koje trebaju izdvojiti za određeni oblik naknade troškova rada, kao i specifičnosti i dugotrajnosti poslova koje je potrebno obaviti. U tablicama na kraju prikazan je pregled izdataka rada za najčešća tri načina angažiranja potrebne radne snage: radnik u radnom odnosu, unajmljeni radnik, i rad na ugovor o djelu). Izračun je napravljen na osnovu zakonom propisane minimalne plaće (2.985,00 kn bruto), gdje je neto za osobu koja živi u gradu Zagrebu i koja nema dodatnih poreznih olakšica  2.400,00 kn. Izračun je rađen iz neta u bruto.

Iz donjih tablica vidljivo je da, kada poslodavci zapošljavajući osobe na ugovor o djelu, za poslove koji to nisu, ne samo da krše zakon (za što mogu biti i novčano kažnjeni), nego im takav oblik zapošljavanja poskupljuje ukupne troškove poslovanja. Najjeftiniji oblik zapošljavanja je primiti radnika u radni odnos u tvrtku, čime, ne samo da su troškovi niži od drugih oblika zapošljavanja, nego s druge strane, dolazi do povećanja nevidljivih vrijednosti tvrtke (lojalni zaposlenici, manja fluktuacija radne snage, kupci (klijenti) osjećaju se sigurnijima i zadovoljnijima jer se uvijek mogu obratiti onom dragom Iveku, ili susretljivoj Dragici), što u konačnici pridonosi ne samo boljoj profitabilnosti nego i boljem imidžu tvrtke.

U svakom slučaju, prije donošenja konačne odluke o vrsti i načinu angažiranja potrebne radne snage, poduzetnici trebaju razmisliti koju vrstu poslova treba obaviti, koliko će ti poslovi trajati, te očekuje li se dugoročnija potreba za obavljanjem određenih poslova.

Tablica 1.: Pregled ukupnih troškova naknade rada za neto iznos 2.400,00 kn po vrstama isplata:

Tablica 2.: Rekapitulacija troškova naknade rada za radni odnos i ugovor o djelu:

Tablica3.: Izračun troškova za unajmljenog radnika:

Tablica 4.: Pregled usporedbe ukupnog troška naknade rada za neto iznos od 2.400,00 kn:

 

Biti ili ne u sustavu PDV-a?

Tax-on-lawsuit-damages

Porezni obveznik u smislu novog Zakona o PDV-u

Novim zakonom o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13) propisan je i niz novih odredaba implementiranih zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća EU, među njima su i odredbe povezane s određivanjem poreznog obveznika.

U smislu PDV-a, pojam porezni obveznik širok je pojam i odnosi se na svaku osobu koja na neovisan način obavlja neku gospodarsku djelatnost na bilo kojem mjestu. Članak 6., stavak (1) Zakona poreznog obveznika definira kao svaku osobu koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Pojam „svaka osoba“ označava i uključuje fizičku osobu, trgovačka društva, tijela javne vlasti, odnosno bilo koga tko može obavljati neku gospodarsku djelatnost.

Mali porezni obveznik

Novim Zakonom o PDV-u pojam mali poduzetnik mijenja se u mali porezni obveznik. Odredbe o malom poreznom obvezniku propisane su člankom 90. Zakona, gdje se malim poreznim obveznikom smatra svaka pravna osobu sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godine nije bila veća od 230.000,00 kuna.

Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

Ukoliko želi, porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da plaća PDV, Porezna uprava to uređuje rješenjem koje poreznog obveznika obvezuje sljedećih 5 kalendarskih godina na redoviti postupak oporezivanja.

Iznimke oslobođenja plaćanja PDV-a za malog poreznog obveznika

Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a samo ako gospodarsku djelatnost obavlja u tuzemstvu i s tuzemnim poslovnim partnerima. U stavku (4) članka 90. navedene su iznimke oslobođenja plaćanja PDV-a. Između ostalog, mali porezni obveznik smatrat će se poreznim obveznikom u slučaju kada premaši prag stjecanja od 77.000,00 kn u tekućoj ili prethodnoj kalendarskoj godini U tom je slučaju, prije stjecanja dobara kojim premašuje propisani prag stjecanja, mali porezni obveznik obvezan podnijeti zahtjev Poreznoj upravi radi registracije za potrebe PDV-a  na temelju čega će mu biti dodijeljen PDV identifikacijski broj. Mali porezni obveznik, ako to želi, unaprijed može odlučiti da odustaje od praga stjecanja. U tom slučaju mali porezni obveznik, prije stjecanja dobara, mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga. Time se obvezuje na dvije (2) kalendarske godine. Protekom propisanog roka, navedena se izjava može povući u pisanom obliku.

Odluka o ulasku u sustav PDV-a

I prije donošenja novog Zakona, poduzetnici koji tek ulaze u posao bili su u dilemi da li ući u sustav PDV-a ili ne. Novi zakon dodatno otežava donošenje te odluke, jer ako i odlučimo da nećemo ući u sustav PDV-a, to u konačnici ne znači da u nekim slučajevima nećemo imati obvezu obračunati i platiti PDV.

Za one poduzetnike koji svoju gospodarsku djelatnost planiraju obavljati isključivo u tuzemstvu i s tuzemnim poslovnim partnerima stvar je ipak jednostavnija. Njihova odluka ovisit će o djelatnosti kojom se planiraju baviti, te visini početne investicije. Poduzetnici koji se bave s djelatnošću koja ne zahtijeva velike početne investicije,  npr. pružanjem intelektualnih ili nekih drugih usluga, neulazak u sustav PDV-a omogućuje im da budu jeftiniji, time i konkurentniji na tržištu. S druge strane, oni poduzetnici čije poslovanje zahtjeva velika početna ulaganja, te oni koji se bave trgovinom, ugostiteljstvom, proizvodnjom, poželjno je da uđu u sustav PDV-a, na taj način „snize“ ulazne cijene svojih sirovina, materijala, robe, te ostvare pravo na odbitak pretporeza

Važno je reći, da odluku treba donijeti prije prijave poreznog subjekta Poreznoj upravi i prije ispostave prve fakture. Ako je novi porezni obveznik već izdao fakturu prije nego što se prijavio u sustav PDV-a, tada više do sljedeće godine neće moći ući u sustav PDV-a, Za poduzetnike s velikim početnim ulaganjima, te one koji kupuju velike količine robe i materijala, to će imati za posljedicu da za tekuću godinu neće moći iskoristiti mogućnost odbitka pretporeza, što će rezultirati većim troškovima i manjom dobiti.

 

Osnivanje tvrtke poticajnim sredstvima HZZ-a

believe

Završili ste školu, fakultet ili ste nakon 10, 20, 30 i više godina rada ostali bez posla, našli ste se na zavodu za zapošljavanje, napisali ste molbi da im ni broja više ne znate, a odgovora ili nema ili ako ima onda su tipa: žao nam je, ali …

Dobro ste razmislili o svemu, donijeli ste konačnu odluku: „UZET ĆU STVAR U SVOJE RUKE, POKRENUTI SE S MRTVE TOČKE, PREUZETI RIZIK NA SEBE, OSNOVATI VLASTITU TVRTKU, SEBI I SVOJOJ OBITELJI OMOGUĆITI BOLJI ŽIVOT“.

Odlično, takvi ljudi pokreću svijet i gospodarstvo, donose nove vrijednosti ne samo sebi nego i društvu u cjelini. Dobro došli (zajedno sa mnom) u svijet poduzetništva.

I sad, pitate se, koja su vam prava, što i kako napraviti, koje sve korake morate poduzeti. Kao svježa korisnica poticajnih sredstava, na osnovu svog iskustva, uputit ću vas u sve korake i aktivnosti koje morate poduzeti, kroz hodogram aktivnosti prikazati vam okvirne rokove trajanja pojedinih aktivnosti, reći vam koliko će vas to okvirno koštati.

Pa krenimo redom, ostali ste bez posla i prijavljujete se na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Sa sobom obavezno ponesite osobnu iskaznicu kao i njenu presliku, Radnu knjižicu i presliku RK (za one koji je imaju), presliku kartice tekućeg računa, odjavu s HZMO-a i HZZO-a, Original Ugovor a radu, Original Rješenja (potvrde) o razlogu prestanka radnog odnosa, Original ovjerenih platnih listi poslodavca za zadnja tri mjeseca. Ako želite imati svoj primjerak tih dokumenata prije si ih kopirajte. Tko želi koristiti jeftiniji pokaz za vrijeme nezaposlenosti neka sa sobom ponese i dvije slike za pokaz. U Zagrebu se prijavljujete na prijemnom šalteru u prizemlju. Svi djelatnici su izuzetno ljubazni i susretljivi i rado će vam izaći u susret i sve će vam objasniti. Detaljne informacije možete naći na stranicama HZZ-a .

Odmah prilikom prijave djelatnik HZZ-a će vas naručiti  na grupno savjetovanje (za dan-dva), te na individualno savjetovanje kod vašeg savjetnika. Na individualno savjetovanje u pravilu čeka se malo duže, oko 20-tak dana. Savjetujem vam da odmah kažete da namjeravate otvoriti tvrtku, po potrebi zamolite i svog savjetnika da vas pokuša primiti što ranije,  iz razloga što prije obavljenog razgovora s individualnim savjetnikom ne možete podnijeti zahtjev za sufinanciranjem samozapošljavanja. Preporučila bih vam da, čim ste odlučili da krećete u vlastiti posao, i prije same prijave na HZZ, počnete s pripremom izrade Poslovnog plana. Ukoliko trebate pomoć, slobodno mi se obratite, pomoći ću vam bez obveze. Obrazac poslovnog plana, kao i obrazac zahtjeva za sufinanciranjem možete skinuti sa stranica HZZ-a. Ispunjen zahtjev i razrađeni poslovni plan ponesite sa sobom na individualno savjetovanje kako bi ga predali odmah nakon razgovora a svojim savjetnikom. Preporučujem vam, na individualno savjetovanje sa sobom ponijeti i životopis kao i diplome i certifikate. Vaš zahtjev za sufinanciranjem  u pravilu će biti riješen za cca 15-tak dana.

Kako bi ubrzali kasniji postupak, preporučila bih vam da nakon predaje zahtjeva krenete s predradnjama. S javnim bilježnikom provjerite dozvoljene djelatnosti na koje se mislite registrirati (traje oko 4-5 dana). Moja preporuka vam je da se ne ograničavate i da registrirate na što više djelatnosti. Nikad ne znate kakva se prilika u budućnosti može pojaviti, sada vam je cijena ista, registrirali vi samo jednu ili nn djelatnosti, dok se naknadna doregistracija se plaća. Za neke djelatnosti trebat će vam odobrenje određenih državnih tijela ili nekih komora, pa i to provjerite i pribavite.  Možda će javni bilježnik tražiti da provjeru imena obavite prije provjere dozvoljenih djelatnosti. Da li vaše izabrano ime već postoji ili ne, to možete provjeriti na internet stranicama Trgovačkog suda, a zahtjev za rezervacijom možete podnijeti na šalteru HITRO HR-a, ili direktno na Trgovačkom sudu. Sama rezervacija imena košta 10,00 kn. Preko HITRO HR-a doći će vas nekih 18 kn skuplje, ali zato će vam oni ispuniti potreban obrazac zahtjeva, proslijediti ga na Trgovačkom sudu i javiti vam kad je gotovo.

S danjim koracima pričekajte, nikako nemojte početi s registracijom prije dobivanja pozitivnog rješenja HZZ-a, u suprotnom, izgubit ćete pravo na poticajna sredstva i naknadu za nezaposlene.

Nakon što ste dobili pozitivan odgovor od strane HZZ-a možete kod javnog bilježnika nastaviti  s izradom i potpisivanjem osnivačke dokumentacije. Javni bilježnik koštat će vas 547,50 kn za j.d.o.o, ili oko 3.000.00 ka za d.o.o.  Nakon toga s osnivačkom dokumentacijom idete na HITRO HR, uplaćujete temeljni kapital ,sudske i ostale pristojbe, te 200,00 kn objave u NN. Za j.d.o.o. to će vas koštati  cca 300,00 ka, a za d.o.o. cca 1.500,00 kn.  Na HITRO HR-u popunit ćete još i dokumentaciju za Državni zavod za statistiku i PU. HITRO HR će vašu dokumentaciju dostaviti Trgovačkom sudu, riješit će PU (OIB),  te DZS (razvrstavanje). Sve to će trajati oko 10-15 dana. Danji korak je izrada pečata (u jednom ili više primjeraka ovisno o vašim potrebama).  Za izradu pečata trebat će vam kopija Rješenja Trgovačkog suda. Uzmite i original sa sobom. Nakon što ste napravili pečat trebate otići u izabranu banku otvoriti poslovni račun. Sa sobom ponesite svu osnivačku dokumentaciju, pečat (onoliko koliko ste ih napravili), vašu osobnu iskaznicu i vaš OIB. U banci će si sami kopirati ono što im treba, ali preslika osnivačke dokumentacije trebat će vam i na drugim mjestima, pa je odmah kopirate u nekoliko primjeraka.  Nakon toga sebe i svoju tvrtku trebate prijaviti na HZMO i HZZ. Za to u NN trebate kupiti sljedeće obrasce: M11P – za prijavu tvrtke na HZMO, T-1 – za prijavu tvrtke na HZZO, M1P – za vlastitu prijavu na HZMO-u, T-2 – vaša prijava na HZZ. Za HZMO trebat će vam i ugovor o radu. Ukoliko ste kod otvaranja poslovnog računa ugovorili i B2G uslugu, ili ste ovlastili svoj knjigovodstveni servis prijavu možete obaviti i internetom. Još vam je preostalo da kod javnog bilježnika solemnizirate zadužnicu na 50.000,00 kn, to će vas koštati 125.00 kn. (rekapitulaciju troškova osnivanja za j.d.o.o. možete vidjeti ovdje.

Nakon što ste to sve obavili, dokaze o registraciji tvrtke i prijavama trebate odnijeti na HZZ.  Potrebno je dostaviti preslike : Rješenja o registraciji, Ugovor o radu, Obrazac M-1P (HZMO), Obrazac T-2 (HZZO), Kopija RK, Ugovor o vođenju poslovnog računa, Potpisni karton, Bjanko zadužnica na 50.000 kn.Za cca 7 dana pozvat će vas da potpišete Ugovor.

Ako ste ostvarili i pravo na naknadu za nezaposlene, te podnijeli zahtjev za jednokratnom isplatom naknade, kopiju iste dokumentacije, kao i izjave o osnivanju morate dostaviti i pravniku koji je zadužen za vas (sve u dva primjerka). To možete odnijeti isti dan kao i dokumentaciju za poticajnim sredstvima. Nemojte čekati da vas pozovu.

Sad vam preostaje da čekate doznaku sredstava (između 15 – 30 dana), no ništa vas ne sprječava da, ako vam ta sredstva nisu neophodna za nabavku resursa bez kojih ne možete početi raditi, da započnete sa svojim aktivnostima.

Još vam je preostalo da odete na Poreznu upravu kako bi vašu tvrtku prijavili u sustav poreznih obveznika i po potrebi u sustav PDV-a. U prvoj godini niste obvezni ući u sustav PDV-a, ali ako vam to odgovara, možete, no tada prije nego ste se prijavili u Poreznu upravu ne smijete izdati ni jedan račun. Za Poreznu upravu trebat će vam preslike sljedeće dokumentacije: Izjava o osnivanju, Rješenja trgovačkog suda, Potvrde PU o OIB-u; Obavijest o razvrstavanju DZS-a, Ugovor o vođenju poslovnog računa, potpisni karton, Ugovor o najmu, Ugovor o vođenju poslovnih knjiga, Pisana izjava o djelatnosti, Obrazac OP, Prijava činjenica bitnih za oporezivanje. Ako ulazite u sustav PDV-a morate još ispuniti i Obrazac P-PDV 1.

Od samog početka, od donošenja vaše odluke, preporuka je baviti se pripremnim aktivnostima: izradom loga, vaše web stranice, dodatnim istraživanjem tržišta, pripremom nabavke neophodnih resursa, širenjem mreže kontakata, i sl.

Iskorak u svijet poduzetništva veliki je korak za svakog pojedinca, u svakom slučaju naši životi promijenit će se za 180o. Iz tog razloga, prije tog koraka,  potrebno je dobro o svemu promisliti i odgovoriti si na devet osnovnih pitanja: 1. Što? – ciljevi koje želimo postići; 2. Zašto? – razlog za promjene; . 3. Kako? – procedure potrebne da se to ostvari; 4. S čime? – resursi (tvrdi i meki); 5. Tko? – sudionici u ostvarenju cilja; 6. Gdje? – mjesta događanja; 7. Kada – rokovi; 8. Izvijestiti – koga sve moramo izvijestiti; 9. Nastavak – što je sljedeće. Bilo bi dobro sve te aktivnosti razraditi kroz MUI mentalnu mapu. Primjerak razrađene MUI mentalne mape  možete vidjeti ovdje.

O ostvarenju prava za sufinanciranje samozapošljavanja možete pročitati ovdje, te naravno direktno  na stranicama HZZ-a .

Za sva pitanja stojim na raspolaganju.

Sufinanciranje samozapošljavanja

Ostvarenje prava na poticajna sredstva HZZ-a

nezaposlenost

Nezaposleni ste, imate ideju a nemate sredstava, poticajnim sredstvima HZZ-a možete svoje snove pretvoriti u stvarnost, možete pokrenuti vlastitu tvrtku, vlastiti posao, raditi za sebe, biti svoj čovjek!

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. Lipnja 2013. Donijela odluku o produženju primjene Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja na rok do 31. Prosinca 2013. Godine

Da bi stekli prava na poticajna sredstva za samozapošljavanje morate se prijaviti na HZZ u statusu nezaposlene osobe. Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, nije u radnom odnosu, aktivno tražio posao i raspoloživa je za rad.

Nećete se moći prijaviti na HZZ kao nezaposlena osoba i ostvariti prava za poticajnim sredstvima ako imate registrirano trgovačko društvo, obrt, slobodno zanimanje, i sl. ili imate više od 25% udjela u drugoj pravnoj osobi, predsjednik ste ili član uprave društva, zaposleni ste po posebnim propisima, redovni ste učenik ili student, korisnik ste mirovine ili ispunjavate uvjete za starosnu mirovinu, ostvarujete mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili mjesečni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini (1.617,21 Kn).

Prije samog podnošenja zahtjeva važno je dobro promisliti o svemu: ciljevima koje želimo postići, razlogu pokretanja vlastitog posla, procedurama potrebnim da bi se to ostvarilo, što želimo i znamo raditi, osnovnoj djelatnosti kojom se mislimo baviti, pravnom obliku, da li u posao krećemo sami ili udruženi s još nekime.

Visina poticajnih sredstava ovisi o pravnom obliku i spremi na koju se planirate prijaviti, te da li ste osoba s invaliditetom ili ne. Ukoliko tvrtku osnivate s još nekime (do četiri suvlasnika), svaki suvlasnik ima pravo na poticajna sredstva.

Visina potpore:

Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9202#2.1

Zahtjev za sufinanciranjem samozapošljavanja možete predati nakon što ste obavili individualno savjetovanje s vašim savjetnikom. Potrebno je napraviti Poslovni plan i ispuniti Obrazac zahtjeva za sufinanciranjem samozapošljavanja (dostupni na stranicama HZZ-a: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9202#2.1 ).

Sufinanciranje traje godinu dana, isplaćuje se kvartalno nakon osnivanja tvrtke. Svaki mjesec dužni ste si isplaćivati plaću u visini koju odredi HZZ, a koja ovisi o pravnom obliku i spremi na koju ste se prijavili. Dokaz o izvršenim obvezama dužni ste svaka tri mjeseca dostaviti HZZ-u.

Ukoliko ostvarujete pravo na novčanu naknadu, imate pravo i na isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu. Zahtjev za isplatom novčane naknade u jednokratnom iznosu popunit ćete kod svog savjetnika. Visina jednokratno isplaćene novčane naknade ovisi o vašem pravu trajanja prava na novčanu naknadu (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4075).

Važno je napomenuti da prije pozitivnog rješenja HZZ-a o sufinanciranju samozapošljavanja nikako ne krećete u postupak osnivanja tvrtke, jer u protivnom (ukoliko će tvrtka biti registrirana prije rješenja HZZ-a) nećete ostvariti nikakva prava: ni pravo na poticajna sredstva ni pravo na naknadu za jednokratnom isplatom za nezaposlene.

Detaljno opisane korake i aktivnosti uz otvaranje tvrtke i pokretanje vlastitog posla poticajnim sredstvima HZZ-a možete pročitati ovdje.

Za sva pitanja stojim na raspolaganju.

Financijski izvještaji – zakonska obveza izvještavanja ili nešto više?

financijski_izvjestaj

Sigurna sam da većina poduzetnika danas na financijske izvještaje više ne gleda kao na „gnjavažu“ vezanu uz završni račun i zakonsku obvezu izvještavanja državnih institucija. Vjerujem da će većina nas, prilikom donošenja odluke o poslovnom odnosu sa nekim novim partnerom pokušati saznati što više o njemu i njegovu poslovanju. Isto tako, ti isti potencijalni partneri, prije sklapanja poslovnog odnosa sa nama, napravit će istu stvar, pokušati saznati što više podataka o nama.

Financijski izvještaji i analiza financijskih izvještaja glavna je sastavnica fundamentalne analize, koju provodimo sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage, te mogućih perspektiva nekog poduzeća ali i nas samih. Moglo bi se reći da su glavna tri razloga za procjenu vrijednosti poduzeća, analizu financijskih izvještaja, te pokazatelja analize sljedeći:

  • Potreba da se kontinuirano prati vlastita financijska situacija
  • Analiza financijske snage poslovnih partnera
  • Investiranje

Prije svega treba naglasiti na važnost procjene „zdravlja“ našeg vlastitog poduzeća kontinuiranim praćenjem, planiranjem, kontrolom, te analizom financijske situacije i financijskih pokazatelja poduzeća. Zanimat će nas i stanje naših poslovnih partnera, kupaca kako bi imali saznanja o naplativosti naših potraživanja, ali i naših dobavljača, jer, poznavanje vlastitog lanca nabave jedna je od osnovnih pretpostavki za postizanje kontrole u poslovanju i detektiranju skrivenih rizika ali i mogućih potencijala. Raspolažemo li „viškom“ novaca, i ne želimo da nam beskorisno stoji na računu, počet ćemo razmišljati o investiranju, kupnji neke obveznice sa željom ostvarenja kamatnih prihoda, o kupnji većinskog ili manjinskog udjela u nekom poduzeću radi ostvarivanja prihoda od dividendi, udjela u dobiti tog poduzeća.

Za sve te procjene koristit ćemo se financijskim izvještajima, i bez obzira na to što su financijski izvještaji bazirani na prošlosti, svrha analize je pogled u budućnost. Na osnovu njih stvaramo podlogu za potrebe upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća. Financijski izvještaji pružaju nam informaciju o imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima, dobiti (gubitku), te novčanim tokovima. Navedene nam informacije, zajedno s drugim informacijama u bilješkama uz financijske izvještaje, pomažu u procjenjivanju iznosa, vremena i neizvjesnosti budućih novčanih tokova poduzeća. Kako bi dobili potpuniju i realniju sliku, financijske izvještaje potrebno je promatrati zajedno i u međusobnoj interakciji. Temeljni izvještaji u kojima su sadržane te informacije i na osnovu kojih radimo analizu su:

  • Bilanca (izvještaj o financijskom položaju)
  • Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)
  • Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice
  • Izvještaj o novčanom toku
  • Bilješke uz financijske izvještaje

Prilikom analize financijskih izvještaja možemo se koristiti čitavim nizom različitih postupaka, kao što su postupci raščlanjivanja i uspoređivanja, te različitim financijskim pokazateljima. Kad govorimo o postupcima uspoređivanja govorimo o komparativnim financijskim izvještajima i horizontalnoj analizi, dok postupci raščlanjivanja obuhvaćaju strukturne financijske izvještaje i služe za provođenje vertikalne analize. Najznačajniji financijski pokazatelji kojima se koristimo pri ocjeni sigurnosti i uspješnosti poslovanja su pojedinačni i skupni pokazatelji, sustavi pokazatelja, te zbrojni i sintetički pokazatelji.

  1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja su:
    • Pokazatelji likvidnosti
    • Pokazatelji zaduženosti
    • Pokazatelji aktivnosti
    • Pokazatelji ekonomičnosti
    • Pokazatelji profitabilnosti
    • Pokazatelji investiranja
  2. Najčešće korišteni sintetički ili zbrojni financijski pokazatelja su:
    • Altmanov Z-score model
    • Kralicekov DF pokazatelj
    • BEX indeks
  3. Inovativne mjere procjene vrijednosti poduzeća:
    • Ekonomski dodana vrijednost (EVA)
    • Tržišna dodana vrijednost (MVA)
  4. U posebnu skupinu ubrajamo pokazatelje analize na temelju izvještaja o novčanom toku:
    • Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti
    • Pokazatelji kvalitete dobiti
    • Pokazatelji kapitalnih izdataka
    • Pokazatelji povrata novčanog toka

Izračunati pokazatelji sami za sebe ne govore nam mnogo. Kako bi mogli donijeti odgovarajući zaključak zadovoljavaju li određeni pokazatelji ili ne, potrebno ih je usporediti s određenim standardnim veličinama, koje, u stvari predstavljaju bazu usporedbe. Najčešće korištene veličine za usporedbu tih pokazatelja su:

  • Planirani pokazatelj za razdoblje koje se analizira
  • Kretanje određenog pokazatelja u određenom vremenskom razdoblju u promatranom poduzeću
  • Usporedba dobivenih veličina sa drugim poduzećima iste grupacije
  • Usporedba dobivenih veličina sa prosječnom vrijednošću iste grupacije.

Prednost pokazatelja u odnosu na apsolutne vrijednosti je njihova neovisnost o veličini poduzeća. Na osnovu pokazatelja možemo uspoređivati uspješnost poslovanja poduzeća različitih veličina, ali i npr. stanje i uspješnost našeg vlastitog poduzeća tijekom niza godina poslovanja i promjena njegove veličine.

Kad su Warrena Buffeta pitali kako je postao tako uspješan ulagatelj, on je odgovorio: „Analizirajući stotine i stotine financijskih izvještaja svake godine“. I zato, nemojmo financijske izvještaje smatrati dosadnom obvezom izvještavanja, iskoristimo dane nam informacije prilikom investiranja, ulaska u nove poslovne odnose, ali ne manje bitno, upotrijebimo ih i za procjenu našeg vlastitog poduzeća, našeg stanja, prijetnji i rizika, ali i novih mogućnosti.

Legalan način smanjenja osnovice poreza na dobit

porezna

Davno je već započela nova kalendarska, za većinu poduzetnika i nova fiskalna godina, većina poduzetnika već je izvršila zakonsku obvezu podnošenja prijave poraza na dobit. Pred svima nama novo je porezno razdoblje bez obzira na to da li smo u njega zakoračili 1. siječnja, ili će to tek biti u travnju, lipnju, rujnu… , još uvijek nije kasno i trenutak je da razmislimo o zakonskim mogućnostima smanjenja poreznih izdataka u tekućoj fiskalnoj godini.

Jedna od tih mogućnosti, sukladno članku 14. Pravilnika o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12), te Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (NN 109/07, 134/07, 152/08) (u daljnjem tekstu Zakon) je smanjenje osnovice poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za određeni postotak opravdanih troškova za opće i posebno obrazovanje i izobrazbu.

Postotak smanjenja ponajprije ovisi o veličini poduzetnika i vrsti obrazovanja (opće ili posebno). Tako mali i srednji poduzetnici mogu ostvariti smanjenje porezne osnovice do 70% troškova općeg obrazovanja te do 35% troškova za posebno obrazovanje, a veliki poduzetnici do 50% troškova za opće obrazovanje te do 25% troškova za posebno obrazovanje. Nadalje, osnovica se sukladno čl. 3. St. 3. Zakona i novoj Karti regionalnih potpora (NN 19/13) dodatno smanjuje do 10% troškova obrazovanja za one poduzetnike koji djelatnost obavljaju na području Jadranske Hrvatske, odnosno do 5% troškova za one koji djelatnost obavljaju na području Kontinentalne Hrvatske. Osnovica se dodatno smanjuje za još 10% troškova za edukacije koje se odnose na radnike u nepovoljnom položaju (Čl. 5 Zakona).

Pod općim obrazovanjem i izobrazbom razumijeva se obrazovanje i izobrazba koja omogućuje stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive i na druga radna područja te za rad kod drugih poslodavaca.

Posebno obrazovanje i izobrazba ponajprije je namijenjeno sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod poslodavca koji financira njegovo školovanje. Ono omogućuje stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika niti na druga radna područja, ili su samo dijelom prenosive.

Opravdani troškovi obrazovanja i izobrazbe podrazumijevaju:

  1. školarine na osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te drugim obrazovnim institucijama na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske i doktorske studije;
  2. troškovi za sudjelovanje na seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe tuzemstvu i inozemstvu;
  3. specijalizacije i drugi oblici posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu;
  4. naknade predavačima i instruktorima te troškovi savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izobrazbe;
  5. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku (stručnom literaturom NE SMATRAJU SE javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu);
  6. trošak otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu;
  7. troškovi prijevoza i smještaja (do visine stvarno nastalih troškova), te troškovi dnevnica (sukladno propisima o oporezivanju dohotka) za obrazovanje i izobrazbu izvan mjesta prebivališta.

Radnik u nepovoljnom položaju je radnik:

  1. mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom
  2. s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,
  3. koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i obiteljskih prava uređenih posebnim propisima,
  4. stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu,
  5. dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja.

Ukratko, sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga sukladno Zakonu mogu biti korisnici državne potpore u određenom postotku nastalih opravdanih troškova:

1. prema veličini poduzeća i vrsti obrazovanja:

2. sukladno članku 5. Zakona smanjenje porezne osnovice može se dodatno uvećati za: 10% opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe za radnike u nepovoljnom položaju

3. sukladno članku 3. Zakona i Karti regionalnih potpora smanjenje porezne osnovice može se dodatno uvećati:

  • do 10% opravdanih troškova ukoliko poduzetnik djelatnost obavlja na području Jadranske hrvatske
  • do 5% opravdanih troškova ukoliko poduzetnik djelatnost obavlja na području Kontinentalne Hrvatske

Karta regionalne podjele

kartaregpodjele
Izvor: Narodne novine 19/13 od 18.08.2013.

Dodatna pogodnost dana je poduzetnicima koji obavljaju pomorski prijevoz (neovisno o veličini poduzetnika). Oni mogu osnovicu poreza na dobitak umanjiti do 100% opravdanih troškova za opće i posebno obrazovanje i izobrazbu pričuvnih članova posade, ali pod uvjetom da se obrazovanje provodi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova.

Posebno se stimuliraju obveznici poreza na dobit u čijim se pogonima i radionicama izvodi naukovanje učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja. Poduzetnik koji je na naukovanju imao do tri učenika ima pravo umanjiti osnovicu poreza na dobit za pet posto, a poduzetnik koji je na naukovanju imao više od tri naučnika ima pravo umanjiti poreznu osnovicu za dodatnih jedan posto po svakom naučniku, ali najviše do 15 posto. Najviša svota umanjenja porezne osnovice ne može biti veća od 19.200 kn po svakom naučniku. Porezna osnovica dodatno se umanjuje i za iznos isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja.

Važno je napomenuti, ukoliko poduzetnik želi biti korisnik državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, uz godišnju prijavu poreza na dobitak, treba priložiti evidenciju opravdanih troškova na osnovu kojih se smanjuje osnovica poreza na dobit, sukladno čl. 4. Pravilnika o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Evidencija se sastavlja na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama u kojima smo osigurali posebno knjigovodstveno praćenje troškova obrazovanja i izobrazbe, a podloga su im uredne i vjerodostojne isprave. Kako bi mogli iskoristiti prava koja nam omogućuje Zakon, ukoliko to već nismo, sada je pravi trenutak da napravimo reda u našim poslovnim knjigama, pripremimo si i vodimo potrebne evidencije te smanjimo nepotrebne izdatke.