Može li nas nastojanje da smanjimo jedan trošak dovesti do povećanja ukupnih troškova poslovanja?
Kako bi mogli servisirati svoje poslovanje, mali i srednji poduzetnici svakodnevno se koriste vanjskim uslugama jer im angažiranje stalnozaposlenih djelatnika ne bi bilo nimalo racionalno. Normalno je da jedan mali poduzetnik s dvoje, troje, petero, ili nešto više zaposlenih nema opravdanja ni računice zaposliti još i osobu za čišćenje, IT stručnjaka, računovođu, logistiku, i sl. Najvjerojatnije će se za čistoću brinuti zaposlenici sami, oni koji imaju nešto više zaposlenih eventualno će jednom do dva puta tjedno angažirati neku osobu za detaljnije čišćenje. Za vođenje poslovnih knjiga angažirat će knjigovodstveni servis gdje će ga usluga, ovisno o veličini i prometu, koštati od nekih 500 kn pa na više (do cca 3, 4 tisuće kuna), dok bi da imaju stalnozaposlenog računovodstveno-financijskog stručnjaka njegov trošak plaće bio minimalnih 5, 6 tisuća kn i više. Cijena za in-house IT stručnjaka također bi bila minimalnih 5, 6 tisuća kn i više, dok će ga korištenje vanjskih usluga koštati znatno manje, odnosno najvjerojatnije će IT stručnjaka angažirati po potrebi i platiti mu jednokratnu cijenu usluge.
Korištenje outsourcing usluga ima opravdanja kod malih poduzetnika koji nemaju potrebe za svakodnevnim angažmanom radne snage za bilo koju od tih ili nekih drugih funkcija, te ne zahtijevaju velika financijska ulaganja za izgradnju ili najam npr. nekog skladišnog prostora, voznog parka i sl. No kod srednjih i velikih poduzetnika, gdje su potrebe za angažiranjem neke od tih funkcija svakodnevne i kod kojih nema potrebe za dodatnim proširenjem poslovnih kapaciteta isplativost korištenja vanjskih usluga pada u vodu. Ne treba biti preveliki financijski stručnjak niti raditi velike i opsežne analize, (mada i one to potvrđuju), kako bi se shvatilo da će se korištenjem vanjskih usluga smanjiti samo stavka izdataka za zaposlene, dok će s druge strane porasti trošak na strani usluga koji će uvelike nadmašiti uštede troškova izdataka za zaposlene.
Ako za primjer uzmemo potrebu za svakodnevnim 8 satnim angažmanom osobe na održavanju čistoće, stalnozaposleni djelatnik koštat će nas najvjerojatnije minimalnih 3.438,47 Kn (minimalna bruto plaća 2.984,78 + 435,69 doprinosa na bruto). Jasno je da će nas angažiranje takvog djelatnika putem vanjskih usluga koštati tih minimalnih 3.348,47 Kn plaće tog djelatnika uvećane za željeni profit davatelja usluge i to samo ako smo u sustavu PDV-a. Ako nismo u sustavu PDV-a cijena koštanja tako angažiranog zaposlenika uvećava se i za PDV obračunat na ukupan iznos usluga. Nemojmo zaboraviti, u cijenu čišćenja uključeni su i troškovi sredstva i materijala za čišćenje koje nam davatelj usluga sigurno neće isporučiti po svojoj nabavnoj cijeni, nego će na nju također zaračunati svoj željeni profit. Ako nismo u sustavu PDV-a usluge čišćenja koštat će nas barem 40, 50% više nego da smo imali stalnozaposlenog djelatnika.
Danas je autsorsing trend u porastu, sve više i više tvrtki odlučuje se za takav oblik servisiranja svojih potreba. Često se vanjskim uslugama pribjegava prije nego se napravi kvalitetna cost/benefit analiza koja će u obzir uzeti i cijenu koštanja i kvalitetu usluživanja kao i potrebna ulaganja u unapređenja i razvoj poslovanja kao i potrebe za obrazovanjem vlastitih zaposlenika na pojedinim radnim mjestima.
Bez obzira upravljamo li našom malom, srednjom ili velikom tvrtkom, nekom zajednicom, udrugom, lokalnom ili državnom imovinom, tim sustavima trebali bi upravljati s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika. Prije nego se odlučimo smanjiti broj zaposlenih i angažirati vanjske usluge samo zato što je to danas moderno i zato što nam je netko rekao da su nam troškovi zaposlenih preveliki, prije toga treba utvrditi koliko će nam porasti troškovi na drugoj strani i hoće li kvaliteta vanjskih usluga biti veća ili manja u odnosu na vlastite kapacitete. S druge strane, smanjenje izdataka za zaposlene ne znači nužno smanjenje plaće, otpuštanje zaposlenih te angažiranje vanjskih usluga. Racionalizacijom poslovanja, spajanjem više mjesta u jedno uz pomoć sveprisutne informatizacije, kroz prirodan odljev zaposlenih (odlazak u mirovinu) možemo bezbolno smanjiti visinu izdataka za zaposlene a da s druge strane nismo povećali troškove usluga.
Written by Štefica Babić
Nakon više od 30 godina rada na raznovrsnim radnim mjestima i širokom lepezom odgovornosti (suradnik, samostalni knjigovođa, voditelj financija, interni revizor) u računovodstveno-financijskim odjelima tvrtki koje su koristile različite računovodstvene sustave (proračun, gospodarstvo, financijska industrija), odlučila sam pokrenuti svoj vlastiti posao. Glavni razlog pokretanja vlastitog posla je želja da bogato dugogodišnje poslovno iskustvo, te znanja stjecana u praksi kao i cjeloživotnim učenjem dobiju pravi smisao upravo kroz ovaj posao. Radeći ono što najviše volim, želim dati doprinos u stvaranju novih vrijednosti, kako za mene i moju obitelj, moje cijenjene poslovne partnere, tako i društva u cjelini.